Učka

[Pero guska]

Onaj Istarski planinarski put iz posta 81 je izgleda više bio hodanje po cesti s povremenim mogućim skretanjem na neki vrh, nego planinarenje.

[snežnik]

A i ono »hodanje po cesti« išlo je brže autom .

Istarski planinski put-1.jpg (160.39 KiB) Pogledano 18543 puta

Istarski planinski put-2.jpg (128.14 KiB) Pogledano 18543 puta

[Adamić]

Bio sam jučer na Učki, pješke od doma do vrha . Cestom sam se vratio natrag, nikad kraja.

A ono nije malo ugodno kad naletiš na vojnu zonu. Šta baš se je trebalo tu sve nakeljit. Mjesto je predivno , pogled fenomenalan.

Učka vojska radar (1).jpg (192.61 KiB) Pogledano 18374 puta

Njihovi vojni đipovi su stalno išli gore dole . Imao sam osjećaj da je AREA51.

Učka vojska radar (2).jpg (173.13 KiB) Pogledano 18374 puta

Vojni radar za nadzor zračnog prometa koji se nalazi nedaleko vrha i telekomunikacijski toranj.

zračenje učka.jpg (154.98 KiB) Pogledano 18370 puta

Koje je godine ispod radara došao taj vojni radar na Učku ?

[DoX]

Radar je tamo od 2004 god.

[Adamić]

Ok ! Tnx!

I ovo nije baš prigodno nit kulturno. Negdje pri početku staze.

dordevic miroslav ucka (1).jpg (266.14 KiB) Pogledano 18347 puta

dordevic miroslav ucka (2).jpg (222.58 KiB) Pogledano 18347 puta

[Adamić]

Početak radova na izgradnji vodospreme Poklon
Datum: 24.1.2018.

Danas je na Učki održana konferencija za medije na kojoj je najavljen početak radova na izgradnji vodospreme "Poklon" na istoimenom prijevoju podno vrha Učke. Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti iznosi malo više od 9 milijuna kuna, a prihvatljivi će troškovi biti sufinancirane s 85 posto iz Europskog fonda za ruralni razvoj dok će preostali prihvatljivi troškovi biti financirani od strane Ministarstva poljoprivrede. Konferenciji za medije nazočili su gradonačelnik Grada Opatije Ivo Dujmić, direktor Liburnijskih voda Ervino Mrak te voditelj investicija u Liburnijskim vodama Miodrag Šarac.

Prilikom predstavljanja projekta gradonačelnik Ivo Dujmić istaknuo je važnost ovih radova za ovaj najviši mjesni odbor na području Grada Opatije te zadovoljstvo zalaganjem djelatnika Liburnijskih voda koji su uspjeli da investicija bude realizirana europskim sredstvima.

Po završetku radova vodosprema "Poklon" imat će dvije vodene komore korisnog volumena 800 kubnih metara te ugrađen automatski sustav za dezinfekciju vode, spojen na nadzorno upravljački sustav. Grad Opatija i Liburijske vode kroz ovaj projekt nastavljaju radove s ciljem cjelovite zamjene vodoopskrbnog sustava na području Učke izgrađenog početkom 20. stoljeća. Izvođač radova, koji bi trebali biti gotovi krajem studenoga ove godine, slovenska je trvtka Godina.

Direktor Liburnijskih voda Ervino Mrak ukazao je na važnost nove vodospreme na vrhu Učke baš zbog njezina značaja u vršnim periodima potrošnje vode na Liburniji.

http://www.opatija.hr/hr/vijesti/novost ... ,4699.html

izgradnja vodospreme Poklon Učka (1).jpg (184.45 KiB) Pogledano 18301 puta

izgradnja vodospreme Poklon Učka (2).jpg (201 KiB) Pogledano 18301 puta

izgradnja vodospreme Poklon Učka (3).jpg (212.25 KiB) Pogledano 18301 puta

izgradnja vodospreme Poklon Učka (4).jpg (271.67 KiB) Pogledano 18301 puta

20.9.2018.

Betonizacija da ali ta voda je i što nedostaje i Platku ako se želi razvijat. U planu je.

[Adamić]

Učka.jpg (183.53 KiB) Pogledano 18301 puta

[Tina_Op]

Pozdrav,
evo nedavno sam naletila na ovu odličnu temu o Učki, a s obzirom da su lani objavljena dva izvrsna rada "Poklon kao žarište zbivanja na Učki do Drugog svjetskog rata" i "Učka na stranicama prvih sto godišta Hrvatskoga planinara" dodajem ovdje linkove da ih svi koje zanima ova tema lakše mogu pronaći :)

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cl ... zik=337396

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cl ... zik=337400

Zapravo, cijeli broj Zbornika Lovranšćine posvećen je Učki i tu su svi tekstovi:

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=18507


(na linku "puni tekst" radovi se mogu skinuti u PDF-u)

[Vežičanka]

Iz posta br.31 ove teme:

Entuzijasti okupljeni u Osterreichische Touristen Klub uspjeli su izgraditi i u ljeto 1887. godine otvoriti planinarsku kuću na prijevoju Poklon, na visini od 922 metra nad morem. Posvetili su je kraljevni Štefaniji, supruzi Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva kraljevića Rudolfa, kćerci belgijskog kralja Leopolda II.

Planinska kuća kraljevne Štefanije 1897.

Planinska kuća kraljevne Štefanije 1897.jpg (143.92 KiB) Pogledano 13845 puta

[Vežičanka]

Sisol – Najjužniji stožac Učke, Valent Hofer –Časopis Naše planine 1977

Karlo i ja vozimo se danas autobusom u Brseč. To je malen gradić na putu Rijeka – Pula, koji se poput gnijezda smjestio na 157 m visokoj hridini iznad mora.

Kraj mene sjedi simpatična gospođa iz Pazina. Razgovaramo….Saznam od nje da je polazila školu između dva rata i da je u školi učila samo talijanski. Ona ne zna za Eugena Kumičića i nije čitala njegov poznati roman “Jelkin bosiljak”, a ja svaki put kad se vozim u Brseč, obnavljam onaj najuzbudljiviji dio iz romana, koji glasi:
“Od kapelice sv. Marije uskom i strmom stazom do obale hrli bijela ženska prikaza. Za nekoliko časova izvije se na rub klisura, što nad morem vise. Traži svog Ivu i kitu zelenog bosiljka. – Evo me, Ivo! – i skoči u šumne i rasrđene valove…”

To se ne zaboravlja! – Crkvica na brijegu i strme hridine nad morem na to me i sada sjetiše, kada se s Karlom uputih na 833 m visoki vrh Sisol.

Stižemo u Brseč, rodno mjesto Eugena Kumičića, i pođemo pješke dalje. Prešavši cestu nađemo početak markacija i uz njih se uputimo u selo Cariće. Ima u njemu puno rascvjetalih voćaka, pa Karlo pravi snimke u koloru. Markacije su vrlo česte pa lako slijedimo kamenitu planinarsku stazu. Slušamo zvonjavu zvona iz Brseča i dobivamo sve širi pogled na otok Cres, koji je sav u rijetkoj sumaglici. Najednom pred nama iz grmlja poleti uplašena trčka. Vjetru ni traga.

Za jedan sat stižemo na prostranu visoravan i na desnoj strani ugledamo veliku razvaljenu kolibu i krasan voćnjak rascvalih bresaka. Sve je to ograđeno visokim suhozidom. Na najnižem dijelu ove ravni, zvane Grabova, nalazi se oko tridesetak metara široka bara s nešto šaša i trske. U blizini ima i nekoliko velikih stabala pitomog kestena.

Pred nama se na zapadu majestetično diže širok i pošumljen greben s vrhom Sisolom. Slikamo ga i krećemo dalje. Put postaje sve zanimljiviji jer ulazimo u rijetku mladu borovu šumu. Sjednemo na jednu čistinu kraj velikog stabla povaljenog preko staze i marendamo.

Odlično smo raspoloženi! Na desnoj strani vidimo gole škarpe. Idući dalje stalno kroz šumu, stižemo na drugu manju visoravan s dolcem, ograđenim suhozidom. Tu skrenemo lijevo u još ljepšu i gušću borovu šumu. Kratke serpentine stalno nas vode strmo uzbrdo. U krošnjama drveća čujemo ugodnu pjesmu lakoga vjetra. Na jednom mjestu otvori nam se između krasnih borova osobito lijep vidik u daljinu. Karlo požurio naprijed, a ja za njim. Već sam dobrano umoran. Šuma postaje sve rjeđa, a staza sve strmija. Najednom je stazi kraj, ali markacije idu dalje, bez obzira što je kamenit teren sve gori i teži za hodanje.

Vrh Sisol, fotografija Planinarski portal

kt7_sisol1_2-Planinarski portal.jpg (263.1 KiB) Pogledano 13492 puta

Oko 11 sati evo nas konačno na hrptu planine do golemih vrata zvanih Provrtenica. Gledam kroz ovo prirodno okno i velim Karlu: “Da mi je vidjeti svrdlo, kojim je ova rupa provrtana!” Karlo požuruje da nastavimo put do vrha, no meni je dosadašnjeg penjanja posve dosta. Ja ću sjesti da se tu odmorim, a on neka produži do vrha. Tako se rastadosmo. Obećah mu da ću ga ovdje čekati.

Priđem bliže Provrtenici i ljutim se na oblake, što mi onemogućuju da fotografiram. Gledam i one strane stijene što se oko pola kilometra u dubinu gotovo okomito ruše u Čepićko polje.

Oko podneva evo natrag mog Karla! Bijesan je, raščupan i izgreben. Veli da je put preko škrapa i šikara upravo strašan, i da s vrha nije imao nikakav vidik. Ja sam zadovoljan, jer se nisam izložio takvu naporu. Obojica sjednemo ispred Provrtenice i vadimo jelo iz naprtnjače. Smijem se Karlu, jer je iz torbe izvadio dvije žlice. “Ti valjda žuriš, pa ćeš u svaku ruku po jednu žlicu!” velim ja, ali mi on objasni, da je jutros stavio u torbu još jednu žlicu – jer prvu nije mogao naći.

Jedemo i gledamo Provrtenicu i njezine napukle kamene blokove, koji će se pri prvom potresu urušiti i možda nekog pokopati. Mi smo se smjestili u pristojnoj udaljenosti, pa se ne bojimo.

Sve jači istočni vjetar i gusti oblaci opominju nas da je ovdje iznad strašnih strmih stijena izlišno čekati na sunce. Spremimo se začas i krenemo natrag. S olakšanjem stupismo na početak planinarske staze. Već mnogo raspoloženiji zađosmo opet u divnu gustu šumu. U njoj bi se i duže zadržali, ali nas strah od kiše požuruje na brži silazak. Znojan sam pa skidam naprtnjaču da presvučem košulju. Karlo sjedne na suhu kladu i čeka me. Kad se presvukoh, bacim ruksak opet na leđa, a Karlo će: “A gdje je moj ruksak” – “Pa na leđima ti je!” Nasmijemo se obojica i nastavimo put nizbrdo.

Prolazeći kroz selo Cariće učini mi se najednom da čujem zvuk brodske sirene. “Otkad u Brseću pristaje brod?”, čudim se ja, ne vjerujući samom sebi.
“Da! To je brod na četiri noge i s dugim ušima!” smije se Karlo, našto i mene spopada smijeh. Revanje magarca zamijeniti sa zvukom brodske sirene!

“Šteta! A zar ne bi bilo ljepše odvesti se kući brodom, nego autobusom zadimljenim od pušača.”

Stigosmo u Brseč, a iznad Sisola se pojavi sunce! Šalje nam u ime pozdrava svoje zlaćane zrake.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
sa stranice Hrvatskog planinarskog saveza:

Učka – vrh Sisol
KT HPO 10.7., 835 m
Sisol je stjenovit vrh strmih strana koji dominira u južnom dijelu hrpta Učke, tamo gdje se hrbat sužava u oštar greben. Na istarsku se stranu Sisol ruši strmim stijenama prema Čepićkom polju, a s kvarnerske strane kao odrezan tone u more. Zbog udaljenosti od prometnica razmjerno se rijetko posjećuje. Vrh je označen kamenom geodetskom oznakom.

[Vežičanka]

Na drugoj strani Učke, kad se spuštate, poslije sela Vela Učka, nalazi se fontana -voda Josipa II. Kao što se može pročitati s ploče, računa se da je izgrađena prije više od 200 godina, kada je probijana cesta preko Učke.
Restaurirana je 2003.godine. Tada je zbog nebrige, neodržavanja i devastiranja pojedinaca, a također i zbog djelovanja vode i vremenskih uvjeta bila u vrlo lošem stanju. Prilikom restauracije pronađen je na zidu natpis na latinskom jeziku u kojem se spominje ime cara Josipa II Lotarinškog koji je vladao Habsburškom monarhijom od 1780. do 1790. godine.
Fontana je u prošlosti nekoliko puta obnavljana, najvjerojatnije i u doba Napoleonove vladavine i odatle pogrešan naziv Napoleonova voda.

Voda Josipa II pokraj ceste koja se spušta s Učke (to jest penje na Učku ako krećete s istarske strane):

Fontana na Učki -1-.jpg (314.92 KiB) Pogledano 6110 puta

Fontana na Učki -2-.jpg (369.43 KiB) Pogledano 6110 puta

Ploča o obnovi 2003. godine:

Fontana na Učki -3-.jpg (223.38 KiB) Pogledano 6110 puta

Vrlo je pohvalno što postoji informativna ploča na više jezika:

Fontana na Učki -4-.jpg (219.75 KiB) Pogledano 6110 puta

Pročitajte zanimljiv tekst:

Latinski natpis je iznad glave fontane, ali je djelomično izbrisan i u većem djelu oštećen. Također je vidljivo da je potrebno ponovno čišćenje fontane od mahovine i algi:

Fontana na Učki -6.jpg (144.63 KiB) Pogledano 6110 puta

[Vežičanka]

Razglednica s motivom fontane „Voda Josipa II.“ (Josefsbrunnen) oko 1901. Autor i izdavač: A. Beer.

Iz teksta "Poklon kao žarište zbivanja na Učki do Drugog svjetskog rata", Zbornik Lovranšćine, 6 (2019), autor Ivan Zupanc

Voda Josipa II.jpg (216.43 KiB) Pogledano 5987 puta

[Adamić]

Inino odmarlište Učka.jpg (347.93 KiB) Pogledano 435 puta

Inino odmaralište nekoć u Parku prirode Učka...
Bivše Odmaralište Ina je danas zapušteno. Ali u proljeće 2018. godine napokon je dobilo novog vlasnika, radilo se o istarskoj tvrtki Rudan koja je nekretninu kupila od tvrtke Vladimir Gortan iz Pazina.

Prema kupoprodajnom ugovoru nekretnina koju čine livada – Sportsko rekreativni centar Učka, kuća s dvorištem, dvorište, trafostanica, četiri šumske parcele te livada, šuma i natkriveno boćalište u svibnju 2018. godine je prodana za nešto manje od 700.000 eura.

U svojim zlatnim danima Odmaralište se sastojalo od centralnog objekta hotela koji je imao 27 soba odnosno 70 kreveta, dva restorana za 150 gostiju, grill-terasu, aperitiv bar, klub, kavanu s kaminom, veliku konferencijsku dvoranu, trim dvoranu, saunu…
https://www.fiuman.hr/godinu-i-pol-dana ... iz-horora/